1. Početna
  2. Vodiči
  3. Što je GIF?

Što je GIF?

GIF je mala slikovna datoteka koja može sadržavati više sličica i prikazivati ih u petlji. Saznajte odakle potječe format, kako radi i zašto je još uvijek tu.

Ažurirano studeni 2026.

GIF u jednom odlomku

GIF je skraćenica za Graphics Interchange Format. To je slikovni format koji može pohraniti jednu sliku ili niz slika, zvanih sličice (eng. frames), te pregledniku zadati koliko dugo prikazivati svaku sličicu i koliko puta ponoviti niz. Kada se sličice prikazuju jedna za drugom, dobivate kratku animaciju. GIF nema zvuk i ograničen je na 256 boja po sličici, zbog čega GIF-ovi izgledaju točno onako kako smo navikli: grafički, blago zrnato i odmah prepoznatljivo.

Odakle je potekao GIF

Format je nastao u CompuServeu, ranoj internetskoj platformi, pod vodstvom programera Stevea Wilhitea. Prva verzija, GIF87a, objavljena je 1987. godine. Cilj je bio vrlo praktičan: CompuServe je želio omogućiti korisnicima s različitim računalima dijeljenje slika u boji preko sporih modemskih veza, pa je format morao biti iznimno kompaktan. Druga verzija, GIF89a, uslijedila je 1989. godine. Donijela je prozirnost, blokove teksta i komentara te kontrole koje omogućuju animaciju, uključujući trajanje prikaza između sličica.

Sažimanje unutar GIF-a koristi algoritam LZW (skraćeno od Lempel-Ziv-Welch). On pronalazi uzorke piksela koji se ponavljaju i sprema ih u kraćem obliku. Izvrsno funkcionira na ravnim plohama čistih boja i oštrim rubovima, poput logotipa i crteža, a znatno lošije na fotografijama, gdje se gotovo svaki piksel malo razlikuje od susjednog.

Kako je dodana animacija

Animacija nije zasebna funkcija naknadno dodana formatu; ona proizlazi iz same građe datoteke. GIF je niz podatkovnih blokova i ništa ne sprječava datoteku da sadrži više blokova slika. Verzija 89a dodala je mali kontrolni blok ispred svake slike koji određuje koliko se stotinki sekunde slika prikazuje i što s njom učiniti prije nego što se pojavi sljedeća sličica. Rani web preglednici prikazivali su samo prvu sličicu takve datoteke.

Petlja (eng. loop) je potekla od tvoraca preglednika. Netscape je 1995. u svoj preglednik dodao podršku za prikazivanje GIF-ova s više sličica, zajedno s proširenjem koje pregledniku govori koliko puta treba ponoviti niz. To proširenje nije dio izvorne specifikacije, ali su ga preuzeli i drugi preglednici te je upravo ono zaslužno što se GIF može vrtjeti unedogled. Ta dva koraka zajedno pretvorila su animirani GIF u standardni dio weba 1990-ih.

Što se nalazi unutar datoteke

GIF započinje kratkim zaglavljem s oznakom „GIF89a” ili „GIF87a”, nakon čega slijede širina i visina slike, koje mogu iznositi do 65.535 piksela u svakom smjeru. Zatim dolaze opcionalna globalna paleta boja i niz blokova: podaci o slici, kontrole trajanja i prozirnosti te postavka petlje. Svaki slikovni blok može pokrivati samo dio radne površine, pa enkoder može spremiti samo pravokutno područje koje se promijenilo između dviju sličica. To je glavni trik kojim jednostavne animacije ostaju male, i razlog zašto je jednostavan crtić s nepomičnom pozadinom puno lakši GIF od videa snimljenog iz ruke.

Priča o patentu

Sredinom 1990-ih pročulo se da je algoritam LZW korišten u GIF-u zaštićen patentom tvrtke Unisys te da bi programeri morali plaćati licencne naknade. To je razljutilo mnoge programere. Jedan od odgovora bio je razvoj formata PNG, novog formata za slike osmišljenog bez patentnih opterećenja, koji je standardiziran krajem tog desetljeća. Sporni patenti istekli su početkom 2000-ih, pa je implementacija GIF-a od tada potpuno slobodna.

Kako GIF sprema boje

GIF slika ne pohranjuje boju izravno za svaki piksel. Umjesto toga, pohranjuje paletu – tablicu do 256 boja – a zatim za svaki piksel bilježi broj koji upućuje na točno određenu boju u tablici. GIF može imati jednu paletu za cijelu datoteku ili zasebnu paletu za svaku pojedinu sličicu. Prozirnost radi na isti način: jedna stavka u paleti označi se kao prozirna. To znači da je piksel ili potpuno proziran ili potpuno neproziran; poluprozirnost ne postoji. Zato rubovi izrezanog lika često djeluju nazubljeno na drugačijoj pozadini.

Svođenje fotografije na samo 256 boja traži kompromise. Programi mogu stvoriti privid glatkih prijelaza miješanjem točkica različitih boja, tehnikom koja se naziva „dithering”. Ona skriva oštre pruge prijelaza boja, ali unosi vizualni šum, a šum čini datoteke znatno većima. Naš vodič za kompresiju GIF-a objašnjava kako pronaći pravu ravnotežu.

Zašto GIF-ovi postaju tako teški

Videoformati poput MP4 spreme jednu sličicu, a u sljedećim sličicama opisuju samo razlike i promjene položaja, koristeći napredno predviđanje pokreta. GIF može preskočiti piksele koji se nisu promijenili iz jedne sličice u drugu (i dobri enkoderi to rade), ali nema način opisivanja kretanja. Za bilo što s pomakom kamere ili mnogo detalja, svaka je sličica gotovo potpuno nova slika. Zato GIF od tri sekunde može biti nekoliko puta veći od istog isječka u videoformatu. Usporedba GIF vs MP4 vs WebP donosi konkretne brojke i primjere uporabe.

Zašto je GIF i dalje prisutan

Iako postoje noviji i manji formati, GIF opstaje jer je jednostavan i univerzalan. Gotovo svaki preglednik, aplikacija za dopisivanje, program za e-poštu, uređivač slika i operacijski sustav može otvoriti GIF. Nisu vam potrebni videoplayer, kodeci ni dodaci – datoteka je obična slika koja se usput i miče. Za kratke reakcije i male animacije ta praktičnost pobjeđuje tehničku učinkovitost. Mnoge aplikacije koje naizgled prikazuju GIF-ove, od društvenih mreža do chat aplikacija, u pozadini ih pretvaraju u video radi uštede prijenosa podataka, a korisnik i dalje vidi sliku u petlji.

Kako se izgovara?

O ovome se vode rasprave desetljećima. Steve Wilhite je isticao da je riječ zamislio s mekim g, poput „džif”, što je ponovio i pri preuzimanju nagrade za životno djelo na dodjeli Webby Awards 2013. Mnogi ga izgovaraju s tvrdim g, kao „gif”, jer riječ „graphics” počinje tvrdim glasom. U hrvatskom jeziku velika većina korisnika prirodno koristi tvrdi izgovor „gif”. Kako god ga izgovorili, svi će vas razumjeti.

Što danas možete raditi s GIF-om

Često postavljana pitanja

Što znači skraćenica GIF?

Graphics Interchange Format.

Imaju li GIF-ovi zvuk?

Ne. Format nema mogućnost pohrane zvuka. Isječak sa zvukom je zapravo video, čak i ako izgleda poput GIF-a.

Zašto je kvaliteta GIF-a ograničena?

Svaka sličica može sadržavati najviše 256 boja. To je sasvim dovoljno za jednostavnu grafiku i crteže, ali se na fotografijama i videu vidi kao zrnatost ili pruge na prijelazima boja.

Je li GIF besplatan format za korištenje?

Da. Patenti za kompresiju koji su nekad stvarali probleme programerima istekli su početkom 2000-ih, pa je format slobodan za implementaciju. Slike unutar GIF-a i dalje podliježu vlastitim autorskim pravima; detalje potražite u našem vodiču za licence GIF-ova.

Još GIF alata